ACTA DIURNA

Autor: Mario Knezović

Acta Diurna naziv je za službene javne zapise i obavijesti koji su u starom Rimu sadržavali informacije o političkim odlukama, sudskim postupcima, javnim događajima, vojnim pitanjima, igrama, ceremonijama i drugim zbivanjima važnima za rimsku zajednicu. Obavijesti su bile javno izložene na dostupnim mjestima, osobito na prostoru Rimskog foruma, kako bi se građani mogli upoznati s odlukama vlasti i aktualnim događajima.

Acta Diurna često se opisuju kao preteča novina, službenih glasila i institucionalnoga javnog informiranja. Takva usporedba korisna je jer je riječ o redovitom bilježenju i javnom objavljivanju aktualnih informacija. Ipak, ne treba ih poistovjećivati sa suvremenim novinama. Nisu nastajala u okviru neovisne novinarske organizacije, nisu bila rezultat profesionalnoga novinarskog izvještavanja i nisu sadržavala sustavnu kritičku kontrolu vlasti. Prije su predstavljala oblik službenog komuniciranja rimske države s građanima.

Iz perspektive odnosa s javnošću Acta Diurna mogu se razumjeti kao rani primjer modela javnog informiranja, institucionalne transparentnosti, upravljanja informacijama i oblikovanja javne pozornosti.

Nastanak i razvoj

Rimska država i prije pojave Acta Diurna vodila je različite zapise o zakonima, političkim odlukama, vjerskim obredima i važnim događajima. Među njima su bili anali koje su sastavljali svećenici, zapisnici državnih tijela i tekstovi zakona javno izloženi građanima. Rim je tako razvio snažnu tradiciju zapisivanja i javnog predstavljanja državnih odluka.

Sustavnije javno objavljivanje dnevnih zapisa najčešće se povezuje s Gajem Julijem Cezarom. Kada je 59. godine prije Krista postao konzul, Cezar je naredio javno objavljivanje zapisnika o radu Senata i drugih javnih poslova. Svetonije navodi da je Cezar poduzeo mjere kako bi se zapisnici Senata i naroda svakodnevno sastavljali i objavljivali (Svetonije, 1978). Time je političko odlučivanje, koje je velikim dijelom bilo zatvoreno unutar aristokratskih institucija, postalo vidljivije široj javnosti.

Cezarova odluka imala je i političku svrhu. Objavljivanje informacija povećavalo je dostupnost odluka građanima, ali je istodobno Cezaru omogućavalo da oslabi informacijsku kontrolu Senata i izravnije se obraća rimskoj javnosti. Transparentnost se zato već u ovom ranom primjeru pojavljuje kao načelo javnog interesa, ali i kao sredstvo političke strategije.

Za vladavine cara Augusta prestalo je javno objavljivanje detaljnih zapisa o raspravama u Senatu, premda su se senatski zapisnici nastavili voditi. Ostali oblici javnih dnevnih obavijesti nastavili su postojati. Ta promjena pokazuje da je dostupnost informacija ovisila o političkoj volji vlasti i da je kontrola nad javno objavljenim sadržajem bila važan element upravljanja državom.

Sadržaj javnih zapisa

Izraz Acta Diurna nije nužno označavao jedinstvenu publikaciju s potpuno ujednačenom strukturom. U antičkim se izvorima pojavljuju i nazivi kao što su Acta Populi, odnosno djela ili poslovi naroda, te Acta Urbis, gradski zapisi. Ti su nazivi mogli obuhvaćati različite vrste javnih obavijesti.

Sadržaj je uključivao odluke magistrata, sudske presude, rezultate postupaka, informacije o važnim političkim događajima, rođenjima, brakovima i smrtnim slučajevima istaknutih osoba, javnim ceremonijama, gradnji, požarima, nesrećama, pogubljenjima, gladijatorskim igrama i drugim događajima koji su pobuđivali zanimanje javnosti. Mogli su biti zabilježeni i podaci o opskrbi hranom, cijenama, vremenskim pojavama ili dolascima uglednih osoba.

Dio sadržaja imao je izrazito službenu funkciju jer je obavještavao građane o odlukama i postupcima vlasti. Drugi dio bio je bliži društvenim vijestima i zanimljivostima. Upravo spoj političkih, pravnih i svakodnevnih informacija pridonio je kasnijem shvaćanju Acta Diurna kao povijesne preteče novina.

Nijedan cjelovit izvorni primjerak tih dnevnih zapisa nije sačuvan. Znanje o njima temelji se na navodima i opisima rimskih autora te na kasnijim prijepisima i interpretacijama. Zbog toga nije moguće potpuno rekonstruirati njihov izgled, učestalost objavljivanja ni uredničku strukturu. Tvrdnje da su imali sva obilježja dnevnih novina treba stoga prihvatiti oprezno.

Objavljivanje i širenje informacija

Obavijesti su se vjerojatno ispisivale na pločama ili drugim javno izloženim površinama na mjestima kojima je prolazio velik broj ljudi. Rimski forum bio je osobito važan jer je predstavljao središte političkog, pravnog, gospodarskog i društvenog života. Izloženi tekstovi omogućavali su građanima da pročitaju sadržaj ili da ga čuju od osoba koje su ga javno čitale. Važno je uzeti u obzir da velik dio stanovništva nije bio potpuno pismen. Javna izloženost zato nije značila da će svaki građanin osobno pročitati zapis. Informacije su se širile i usmeno – razgovorima, prepričavanjem, javnim čitanjem i djelovanjem različitih posrednika. Pisana i usmena komunikacija nisu bile odvojene, nego su činile povezani informacijski sustav.

Dijelovi zapisa mogli su se prepisivati i slati u udaljene krajeve Carstva. Rimski političari, vojni zapovjednici, upravitelji provincija i imućni građani održavali su mreže dopisnika koji su ih obavještavali o događajima u Rimu. Na taj su način javne informacije prelazile granice grada i postajale dijelom šire komunikacijske mreže Rimskog Carstva.

Ipak, brzina i dostupnost informacija bile su neusporedive s današnjim komunikacijskim sustavima. Širenje je ovisilo o fizičkom prijenosu, prepisivanju, društvenom položaju primatelja i postojećim vezama. Informacijska dostupnost bila je nejednaka, a rimske elite imale su znatno veće mogućnosti pristupa aktualnim vijestima od većine stanovništva.

Acta Diurna i Acta Senatus

Acta Diurna potrebno je razlikovati od zapisa poznatih kao Acta Senatus. Acta Senatus bili su zapisnici o raspravama, odlukama i postupcima rimskog Senata. Imali su užu institucionalnu svrhu i odnosili su se na djelovanje najvažnijega političkog tijela rimske države. Acta Diurna obuhvaćala su širi krug javnih, političkih, sudskih i društvenih događaja. Dok su Acta Senatus sličnija današnjim parlamentarnim zapisnicima, Acta Diurna mogu se usporediti sa spojem službenog glasila, oglasne ploče i sažetog informativnog biltena. Granice između tih oblika nisu uvijek bile potpuno jasne, ali je njihovo razlikovanje važno za razumijevanje razvoja rimskoga javnog komuniciranja.

Preteča novina i službenih glasila

Acta Diurna smatraju se važnom etapom u povijesti javnog informiranja jer su sadržavala nekoliko obilježja koja će se mnogo kasnije pojaviti u novinstvu: aktualnost, periodičnost, raznovrsnost sadržaja, javnu dostupnost i usmjerenost prema događajima od zajedničkog interesa. Ona svjedoče o potrebi složenoga društva za redovitim prikupljanjem, oblikovanjem i objavljivanjem informacija.

Ipak, nazivanje Acta Diurna „prvim novinama” može biti pojednostavnjeno. Moderna štampa pretpostavlja tehnologiju masovnog umnožavanja, organiziranu distribuciju, profesionalno novinarstvo, uredničku autonomiju i relativno široko tržište čitatelja. Rimski zapisi nisu ispunjavali većinu tih uvjeta. Njihova je komunikacija bila jednosmjerna, institucionalno kontrolirana i usmjerena prema objavljivanju sadržaja koje je vlast smatrala važnima. Primjerenije ih je odrediti kao preteču službenog javnog informiranja, državnih biltena, službenih novina, priopćenja i institucionalnih mrežnih stranica.

Važnost za odnose s javnošću

Za povijest odnosa s javnošću Acta Diurna predstavljaju rani oblik organizirane komunikacije političke vlasti s javnošću. Državna je institucija prikupljala informacije, odabirala sadržaj, oblikovala ga u javno razumljiv zapis i objavljivala na dostupnome mjestu. U tome se prepoznaju osnovne funkcije institucionalnog komuniciranja: informiranje, objašnjavanje odluka, stvaranje vidljivosti i održavanje odnosa između vlasti i građana.

Ona se osobito mogu povezati s modelom javnog informiranja, drugim modelom u klasifikaciji Gruniga i Hunta (1984). Taj model naglašava jednosmjerno prenošenje uglavnom činjeničnih informacija od organizacije prema javnosti. Premda se povijesno ne može govoriti o profesionalnim odnosima s javnošću u antičkom Rimu, komunikacijska logika Acta Diurna pokazuje ranu potrebu institucija da sustavno izvještavaju javnost o vlastitom djelovanju.

Istodobno se otvara pitanje selekcije informacija. Objavljivanje nikada nije samo neutralno prenošenje stvarnosti. Netko odlučuje koji će događaj biti zabilježen, koliko će prostora dobiti i na koji će način biti opisan. Ono što nije objavljeno ostaje izvan javne vidljivosti. Acta Diurna zato se mogu povezati s kasnijim pojmovima selekcije vijesti, nadzora informacijskih prolaza i postavljanja dnevnog reda.

Suvremene poveznice

Suvremeni nasljednici Acta Diurna mogu se prepoznati u službenim novinama, državnim biltenima, zapisnicima parlamenata, mrežnim stranicama institucija, priopćenjima za medije i profilima tijela vlasti na društvenim mrežama. Te komunikacijske platforme imaju zajedničku svrhu: učiniti odluke, aktivnosti i informacije institucije dostupnima javnosti.

Digitalno doba omogućilo je trenutačno objavljivanje i širenje službenih informacija, ali nije uklonilo problem njihove selektivnosti. Institucije i danas mogu isticati povoljne vijesti, umanjivati neuspjehe i oblikovati događaje u skladu s vlastitim interesima. Transparentnost se zato ne može svesti na količinu objavljenog sadržaja. Ona zahtijeva pravodobnost, potpunost, razumljivost i mogućnost javne provjere.

Acta Diurna pokazuju da je potreba za institucionalnim informiranjem mnogo starija od novinarstva i suvremenih odnosa s javnošću. Njihova je trajna važnost u tome što povezuju javnu objavu, političku moć i upravljanje informacijama. Istodobno podsjećaju da svaka službena informacija predstavlja i komunikacijski izbor kojim institucija određuje što će javnost znati i čemu će pridati pozornost.

Povezane natuknice

Acta Senatus; Agenda-setting; Glasnik; Javno informiranje; Novinarstvo; Odnosi s javnošću; Politička komunikacija; Priopćenje za medije; Rimski forum; Službeno glasilo; Transparentnost.