DRUŠTVENE ZNANOSTI

Autor: Ratko Zelenika

Društvene znanosti skup su znanstvenih disciplina koje sustavno proučavaju ljudsko ponašanje, društvene odnose, skupine, organizacije, institucije i procese. Njihov je cilj opisivati i razumjeti društvene pojave i fenomene, razvijati objašnjenja te istraživati uvjete i posljedice društvenog djelovanja. Obuhvaćaju različite teorijske perspektive i istraživačke pristupe, povezane nastojanjem da se spoznaje temelje na obrazloženim postupcima, relevantnim podacima i kritičkom zaključivanju. Predmet njihova proučavanja uključuje međudjelovanje pojedinaca i društvenih struktura, poput obrazovanja, gospodarstva, politike i medija (Babbie, 2021).

Prema klasifikaciji istraživačkih područja u OECD-ovu Frascati priručniku, društvene znanosti uključuju psihologiju i kognitivne znanosti, ekonomiju i poslovanje, obrazovanje, sociologiju, pravo, političke znanosti, društvenu i ekonomsku geografiju te medije i komunikacije. Granice među disciplinama ovise o klasifikacijskom sustavu, a brojni problemi zahtijevaju interdisciplinarnu, multidisciplinarnu, pluridisciplinarnu i transdisciplinarnu suradnju ekspertnih timova. Primjerice, istraživanje javnog povjerenja može povezivati komunikologiju, sociologiju, psihologiju i politologiju (OECD, 2015).

U metodološkom opusu Ratka Zelenike klasifikacija znanosti povezana je s razmatranjem znanstvenih metoda i organizacije istraživačkog rada. Njegova djela Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela (2000), Znanstvene međusobno povezane metode (2013), Znanstvene kvalitativne metode (2014) i Znanstvene kvantitativne metode (2015.) predstavljaju oslonac za razmatranje različitih postupaka spoznaje. U društvenim znanostima izbor znanstvenih metoda potrebno je povezati s problemom istraživanja, predmetom (projektnim zadatkom) istraživanja, temeljnom hipotezom, teorijskim polazištem i vrstom pitanja na koje se traži odgovor.

Društvene znanosti koriste kvantitativne, kvalitativne i kombinirane pristupe. Kvantitativni omogućuju mjerenje obilježja i ispitivanje odnosa među varijablama, dok kvalitativni istražuju iskustva, značenja i procese u njihovu kontekstu. Kombinirani pristupi povezuju njihove doprinose. Podaci se prikupljaju anketama, intervjuima, promatranjem, eksperimentima i analizom dokumenata. Znanstvena kvaliteta ishoda istraživanja proizlazi iz usklađenosti problema, projektnog zadatka, temeljne hipoteze, ishoda istraživanja, nacrta i zaključaka te transparentnosti istraživačkih odluka (Creswell & Creswell, 2018).

Posebnost društvenih znanosti proizlazi iz činjenice da ljudi tumače vlastito djelovanje i prilagođavaju ga okolnostima. Društvene pojave i fenomeni zato se ne mogu uvijek objasniti nepromjenjivim pravilima. Istraživač mora razmotriti povijesni, kulturni i institucionalni kontekst te utjecaj vlastitih pretpostavki. Različita teorijska objašnjenja ne ukidaju potrebu za provjerom, nego zahtijevaju jasno obrazlaganje njihovih polazišta i ograničenja (Babbie, 2021).

Za odnose s javnošću društvene znanosti pružaju temelj razumijevanja javnosti, stavova, identiteta, povjerenja i reputacije. Sociologija pridonosi razumijevanju skupina i institucija, psihologija percepcije i uvjeravanja, a komunikologija stvaranja i razmjene značenja. Primjena tih spoznaja omogućuje istraživanjem utemeljeno odlučivanje i procjenu komunikacijskih posljedica. Pritom društveni odnosi uključuju interese, nejednakosti i pitanja odgovornosti koja zahtijevaju etičko razmatranje.

Društvene znanosti pridonose razumijevanju društvenih promjena i oblikovanju javnih politika. Njihova primjena obuhvaća istraživanje nejednakosti, digitalne transformacije, migracija i održivosti. UNESCO naglašava njihov doprinos uključivim društvima i povezivanju znanstvenih spoznaja s odlučivanjem (UNESCO, bez dat.). Etička odgovornost uključuje zaštitu sudionika, pošteno izvještavanje i jasno razlikovanje empirijskih nalaza od vrijednosnih procjena.

Važno je razlikovati društvene znanosti od društvenih istraživanja. Društvene znanosti označavaju područje disciplina, teorija i akumuliranih spoznaja, dok društvena istraživanja predstavljaju postupke utemeljene na načelima znanstvenih metoda, kojima se te spoznaje razvijaju i provjeravaju. Njihova vrijednost očituje se u pouzdanijem razumijevanju društva, kritičkom razmatranju uvriježenih pretpostavki i obrazloženom doprinosu odlučivanju.

Povezane natuknice

Društvena istraživanja; Metodologija istraživanja; Komunikologija; Sociologija; Kvalitativno istraživanje; Kvantitativno istraživanje; Javno mišljenje.