GRASS-TOPS KOMUNIKACIJA
Grasstops Communication / Grasstops Advocacy
Autor: Zoran Tomić
Grass-tops komunikacija oblik je strateškoga komuniciranja i zagovaranja koji uključuje utjecajne pojedince radi predstavljanja određenoga pitanja i utjecanja na donositelje odluka. Temelji se na njihovu društvenom položaju, stručnom autoritetu, vjerodostojnosti ili osobnim odnosima s osobama koje odlučuju. Sudionici mogu biti čelnici profesionalnih udruga, ugledni stručnjaci, poduzetnici, predstavnici lokalnih zajednica i drugi pojedinci s relevantnim kontaktima. U engleskom jeziku najčešće se upotrebljava oblik grasstops. Pristup je osobito zastupljen u javnim poslovima, zagovaračkim kampanjama i odnosima s tijelima vlasti (McKinsey & Company, 2009).
Temeljno je obilježje ovoga pristupa ciljano povezivanje zagovaračkoga pitanja s osobama koje mu mogu osigurati pozornost i vjerodostojno predstavljanje. Utjecaj ne proizlazi samo iz javne prepoznatljivosti. Važni su poznavanje problema, spremnost na djelovanje i povjerenje koje donositelj odluke ima u zagovaratelja. Slavna osoba stoga nije automatski prikladan grass-tops predstavnik. Stručnjak ili lokalni čelnik s manjom medijskom vidljivošću može biti uvjerljiviji sugovornik ako razumije predmet rasprave i uživa povjerenje relevantnih aktera (McKinsey & Company, 2009).
Grass-tops komunikacija razlikuje se od grassroots komunikacije, koja uključuje mobiliziranje građana i članova zajednice oko zajedničkoga cilja. Grassroots pristup naglašava širinu sudjelovanja i iskustva ljudi pogođenih određenim pitanjem, dok grass-tops pristup polazi od posebnoga utjecaja odabranih pojedinaca. Razlika nije određena komunikacijskim kanalom: oba pristupa mogu uključivati sastanke, pisma, telefonske razgovore i javne nastupe. Također, grass-tops ne znači jednostavno komunikaciju odozgo prema dolje, nego zagovaranje preko osoba koje imaju pristup donositeljima odluka (McKinsey & Company, 2009).
U odnosima s javnošću grass-tops aktivnosti mogu biti dio širega programa javnih poslova. Njihova je zadaća povezati organizacijske ciljeve, relevantne društvene interese i komunikaciju s političkim ili institucionalnim okruženjem. Madden (2005) grassroots i grasstops programe navodi među načinima organizacijskoga djelovanja u vanjskom okruženju, zajedno s upravljanjem pitanjima i razvojem javnopolitičkih stajališta. Planiranje takvih aktivnosti uključuje određivanje cilja, prepoznavanje odgovornih donositelja odluka, izbor prikladnih zagovaratelja i pripremu provjerenih argumenata.
Tipične aktivnosti obuhvaćaju osobne sastanke, stručna obrazloženja, pisma potpore, javna očitovanja i povezivanje relevantnih organizacija. Primjerice, zahtjev za unapređenjem zdravstvene usluge mogu predstavljati čelnici liječničkih organizacija i predstavnici pacijenata. Njihova uloga nije samo prenijeti zahtjev nego objasniti njegove razloge, posljedice i predloženo rješenje. Praktični pristupi grass-tops zagovaranju naglašavaju uključivanje prepoznatih predstavnika zajednice i organizacija čija potpora može povećati važnost pitanja u procesu odlučivanja.
Grass-tops i grassroots aktivnosti mogu se povezivati unutar iste kampanje. Iskustva građana daju sadržaj i društveno uporište zahtjevu, a utjecajni zagovaratelji olakšavaju njegovo predstavljanje. Ipak, potpora pojedinca ne smije se prikazivati kao suglasnost cijele zajednice. Etička kvaliteta pristupa zahtijeva transparentnost zastupanih interesa, točnost podataka i jasnoću uloge zagovaratelja. Posebno treba izbjegavati privid neovisne potpore kada postoje neprikazane organizacijske ili financijske veze.
Uspješnost se procjenjuje prema kvaliteti ostvarenoga dijaloga, razumijevanju prijedloga i doprinosu postavljenim ciljevima. Broj sastanaka ili ugled uključenih osoba sami po sebi nisu dokaz učinka. Potrebno je razlikovati uspostavljen kontakt od promjene stajališta i odluke. Kao i u drugim programima odnosa s javnošću, vrednovanje treba povezati provedene aktivnosti s njihovim stvarnim rezultatima (Smith, 2021).
Povezane natuknice
Grassroots komunikacija; Zagovaranje; Javni poslovi; Lobiranje; Lideri javnog mišljenja; Donositelji odluka; Strateška partnerstva.
Izvori i literatura
Citizens’ Climate Lobby Australia. (n. d.). Grasstops lobbying: An introduction. https://ccl.org.au/lobbying-playbook/grasstops-introduction
Madden, W. (2005). Public affairs. U R. L. Heath (ed.), Encyclopedia of public relations (sv. 2). SAGE Publications.
McKinsey & Company. (2009, 1. kolovoza). Learning to navigate the advocacy maze. https://www.mckinsey.com/industries/public-sector/our-insights/learning-to-navigate-the-advocacy-maze
Smith, R. D. (2021). Strategic planning for public relations (6. izd.). Routledge.
Preporučeno citiranje
Tomić, Z. (2026). Grass-tops komunikacija. U PR TOMIĆ – Enciklopedija odnosa s javnošću. https://prtomic.com/hr/enciklopedija