HIDRA

Autor: Zoran Tomić

Hidra je u grčkoj mitologiji višeglavo čudovište povezano s Lernom, koje je Heraklo svladao u jednome od svojih dvanaest zadataka. Prema poznatoj verziji mita, na mjestu uništene glave izrastale su dvije nove. Heraklo je uspio zaustaviti njihovo obnavljanje uz pomoć Jolaja, koji je spaljivao mjesta odsječenih glava (Pseudo-Apolodor, 1921.). U komunikacijskom se kontekstu Hidra može tumačiti kao metafora problema koji se umnaža i mijenja oblik tijekom pokušaja njegova rješavanja.

U odnosima s javnošću ta je metafora osobito prikladna za opisivanje širenja glasina i dezinformacija. Jedna nepotvrđena priča može dobiti nove inačice, dodatne navodne dokaze i drukčije protagoniste. Sudionici komunikacije prepričavaju je, skraćuju, dopunjuju i prilagođavaju vlastitim očekivanjima. Kada organizacija ospori jednu tvrdnju, druge verzije mogu nastaviti kružiti. Primjerice, nakon demantiranja navodne odluke o otpuštanjima može se pojaviti tvrdnja da je odluka samo odgođena ili da uprava prikriva stvarne namjere. Ovdje je riječ o ilustraciji mogućega razvoja glasine, a ne o univerzalnom pravilu.

Važno je razlikovati umnožavanje inačica priče, trajni utjecaj netočne informacije i povratni učinak demantija. Trajni utjecaj znači da prethodno primljena netočna informacija može nastaviti oblikovati zaključivanje i nakon ispravka. Povratni učinak označava situaciju u kojoj ispravak povećava vjerovanje u neistinitu tvrdnju. Istraživanja ne opravdavaju pretpostavku da demantiranje redovito izaziva takav učinak. Ispravci mogu smanjiti pogrešna vjerovanja, iako ne uklanjaju uvijek sve njihove posljedice (Ecker i sur., 2022.).

Hidrina simbolika zato upozorava na ograničenja odgovora koji se svodi na pojedinačno poricanje. Glasina može opstajati jer popunjava informacijsku prazninu, odgovara postojećim uvjerenjima ili dolazi od osobe kojoj primatelji vjeruju. Ako demantij ne objasni što se stvarno dogodilo, javnost može zadržati prethodno objašnjenje. Lewandowsky i sur. (2012.) naglašavaju važnost pružanja razumljive alternativne interpretacije događaja, uz jasno označavanje netočnosti i oslanjanje na vjerodostojne izvore.

U praksi odnosa s javnošću to znači povezati praćenje glasina s pravodobnim informiranjem, dostupnim dokazima i odgovaranjem na pitanja. Umjesto niza nepovezanih demantija, organizacija treba ponuditi dosljedno i provjerljivo objašnjenje koje javnostima omogućuje razumjeti događaj. Potrebno je pratiti i gdje nastaju nove verzije priče te do kojih skupina dopiru. Primjeren odgovor ovisi o dosegu tvrdnje, mogućoj šteti i potrebama pogođenih javnosti. Posebno je korisno prepoznati pitanja koja se ponavljaju jer ona mogu pokazati što u službenom objašnjenju još nije dovoljno jasno.

Metaforički, zaustavljanje „rasta novih glava” predstavlja djelovanje na uvjete koji omogućuju obnavljanje netočnih priča: nejasnoće, nedostatak informacija i nepovjerenje. Hidra tako simbolizira potrebu za sustavnim komunikacijskim odgovorom. Njezina pouka nije odustajanje od demantiranja, nego povezivanje ispravka s objašnjenjem, dokazima i izgradnjom povjerenja. Time se pojedinačna reakcija pretvara u dugoročniji rad na smanjivanju nesigurnosti i očuvanju vjerodostojnosti organizacije.

Povezane natuknice

Glasine; Dezinformacije; Demanti; Krizno komuniciranje; Povjerenje; Provjera činjenica; Interpretativna stabilnost.