Autor: Zoran Tomić
Manjine u odnosima s javnošću naziv je za temu koja obuhvaća pristup pripadnika manjinskih skupina obrazovanju i zapošljavanju u struci, njihove profesionalne uloge te mogućnost sudjelovanja u odlučivanju. U američkoj se literaturi izraz ponajprije odnosi na rasne i etničke skupine povijesno slabije zastupljene u profesiji. Pojam manjine zato valja tumačiti u odnosu na određeno društvo, ustanovu i položaj koji se promatra. Skupina može biti brojna među stanovnicima nekoga grada, a imati tek nekoliko predstavnika među stručnjacima koji savjetuju njegove vodeće institucije.
U SAD-u je Layton (1980) pisao o ulasku crnih stručnjaka u profesiju, a Kern-Foxworth (1989) istraživala je njihov položaj i uloge pripadnika drugih manjina. Za povijest struke važno je razlikovati trenutak kada se nekome otvori mogućnost zaposlenja od trenutka kada mu se povjeri vođenje klijenta, proračuna ili tima. Dvije agencije s jednakim udjelom zaposlenika iz manjinskih skupina mogu se znatno razlikovati prema tome tko razgovara s upravom klijenta i čija se prosudba traži prije donošenja odluke.
Pompper (2004) povezala je iskustva afroameričkih stručnjakinja s dvosmjernim simetričnim modelom odnosa s javnošću. U tom modelu organizacija sluša javnosti i spremna je na temelju razgovora promijeniti vlastiti postupak. Poznavanje jezika, običaja ili povijesti neke zajednice može stručnjaku pomoći uočiti zašto prijedlog organizacije izaziva otpor. Međutim, ako mu se redovito povjeravaju samo poslovi vezani uz njegovo podrijetlo, isto znanje može postati razlogom za sužavanje profesionalnih mogućnosti. Ki i Khang (2008) među američkim stručnjacima azijskog podrijetla zabilježili su i zadovoljstvo odabranom karijerom i iskustva s rasnim i rodnim stereotipima. Te se dvije ocjene mogu odnositi na istu radnu sredinu.
Predodžba o tome tko radi u odnosima s javnošću nastaje i prije upisa na studij. Bowen (2009) istraživala je kako studenti i potencijalni studenti razumiju profesiju. Ako je upoznaju uglavnom preko vidljivih poslova poput organizacije događaja i odnosa s medijima, lako im promakne mogućnost rada u istraživanju ili savjetovanju. Za studenta koji među predavačima, gostima iz prakse ili voditeljima agencija rijetko susreće osobu slična podrijetla pitanje je također može li sebe zamisliti na takvu položaju.
Brown i suradnici (2011) u razgovorima s afroameričkim studentima utvrdili su da su njihovi razlozi za izbor studija slični onima drugih studenata. Ispitanici su posebno istaknuli vrijednost afroameričkih profesionalnih uzora. Vlastito su podrijetlo doživljavali i kao moguću prednost u radu s različitim javnostima i kao obilježje prema kojemu bi ih poslodavci mogli unaprijed usmjeravati na određene poslove. Waymer i Dyson (2011) razmatraju kako pitanja rase uključiti u nastavu odnosa s javnošću. Jedna je mogućnost pri analizi kampanje ispitati tko je odredio problem, koga su autori pitali za mišljenje i čije je iskustvo izostalo iz prikaza slučaja.
S prijelazom sa studija na radno mjesto posebno značenje dobiva stručna praksa. Student preko mentora može doznati kako agencija bira suradnike, dobiti povratnu informaciju o svojem pisanju i steći osobu koja će njegov rad moći preporučiti poslodavcu. Ako se mjesta za praksu redovito popunjavaju osobnim preporukama, studenti bez obiteljskih ili profesionalnih veza u struci teže dolaze do prvog iskustva na koje se pri zapošljavanju mogu pozvati.
Prilike za napredovanje oblikuju se i u naizgled sitnim radnim situacijama. Rowe (2008) opisuje male, često teško uočljive postupke kojima se nekoga opetovano zanemaruje ili mu se, obratno, iskazuje priznanje i pruža prilika. U komunikacijskoj agenciji razlika postaje vidljiva kada mlađa kolegica mjesecima priprema analize, a nalaze klijentu uvijek izlaže netko drugi. Voditelj koji joj povjeri izlaganje i jasno navede njezin doprinos omogućuje joj da stekne iskustvo i da klijent upozna njezinu stručnost. Takve se prilike mogu pratiti jednako konkretno kao zapošljavanje i promaknuća.
Zastupljenost manjina unutar profesije povezana je i s načinom na koji organizacija komunicira s manjinskim javnostima. Primjerice, pri uvođenju gradske usluge stručnjak koji govori jezik lokalne zajednice može upozoriti na nejasan prijevod. Tek se u razgovoru s korisnicima može ustanoviti i je li postupak prijave razumljiv te odgovara li njihovim okolnostima. Pripadnost zajednici nikome sama po sebi ne daje mandat da govori u ime svih njezinih pripadnika. Za procjenu uključivanja stoga su važna dva pitanja: mogu li manjinski stručnjaci utjecati na odluke organizacije i mogu li ljudi kojih se te odluke tiču sami iznijeti svoje iskustvo.
Povezane natuknice
Raznolikost, međukulturna komunikacija, javnost, dvosmjerni simetrični model, profesionalne uloge u odnosima s javnošću.
Izvori i literatura
Bowen, S. A. (2009). All glamour, no substance? How public relations majors and potential majors in an exemplar program view the industry and function. Public Relations Review, 35(4).
Brown, K. A., White, C., & Waymer, D. (2011). African-American students’ perceptions of public relations education and practice: Implications for minority recruitment. Public Relations Review, 37(5).
Kern-Foxworth, M. (1989). Status and roles of minority PR practitioners. Public Relations Review, 15(3).
Ki, E.-J., & Khang, H. (2008). Ethnic diversity: Exploring the status of Asian-American public relations practitioners in the U.S. The Open Communication Journal, 2. https://benthamopen.com/contents/pdf/TOCOMMJ/TOCOMMJ-2-100.pdf
Layton, M. J. (1980, travanj). Blacks in public relations: A growing presence. Public Relations Journal, 36(4).
Pompper, D. (2004). Linking ethnic diversity and two-way symmetry: Modeling female African American practitioners’ roles. Journal of Public Relations Research, 16(3).
Rowe, M. (2008). Micro-affirmations & micro-inequities. Journal of the International Ombudsman Association, 1(1).
Waymer, D. (2013). Minorities in public relations. U R. L. Heath (ed.), Encyclopedia of public relations (2. izd., Sv. 2. SAGE Publications.
Waymer, D., & Dyson, O. L. (2011). The journey into an unfamiliar and uncomfortable territory: Exploring the role and approaches of race in PR education. Journal of Public Relations Research, 23(4).
Preporučeno citiranje
Tomić, Z. (2026). Manjine u odnosima s javnošću. U PR TOMIĆ – Enciklopedija odnosa s javnošću. https://prtomic.com/hr/enciklopedija