METAFORA

Autor: Ratko Zelenika

Metafora je jezični i misaoni postupak kojim se jedna pojava razumije i predstavlja pomoću druge, na temelju odabranih sličnosti ili odnosa. Izraz „organizacija gradi mostove” prenosi značenje povezivanja iz područja fizičkih građevina u područje društvenih odnosa. Metafora omogućuje približavanje složenih ili apstraktnih pojmova poznatim iskustvima, ali istodobno usmjerava pozornost na određena obilježja pojave, dok druga ostavlja manje vidljivima. Njezina je uloga zato istodobno izražajna, spoznajna i komunikacijska.

U tradicionalnoj retorici metafora se razmatra kao prijenos značenja, dok suvremeni pristupi naglašavaju njezinu ulogu u mišljenju. Lakoff i Johnson (2003) pokazuju da metafore prožimaju svakodnevni jezik i razumijevanje iskustva. Izrazi poput „braniti stav”, „napasti argument” i „pobijediti u raspravi” odražavaju razumijevanje rasprave kroz obilježja sukoba. Konceptualna metafora povezuje izvorno područje, iz kojeg se preuzimaju obilježja, s ciljnim područjem koje se njima objašnjava.

Metafora se razlikuje od izričite usporedbe: usporedba „organizacija je poput obitelji” navodi sličnost, dok metafora „organizacija je obitelj” neposredno prenosi obilježja jednog područja na drugo. U praksi granice mogu biti složene, osobito kada metafora postane uobičajena i njezino se preneseno značenje više ne primjećuje. Ricoeur (2003) metaforu povezuje sa stvaranjem novih značenja i mogućnošću drukčijeg razumijevanja stvarnosti.

U odnosima s javnošću metafore se koriste pri objašnjavanju organizacijskih promjena, oblikovanju identiteta, javnom nastupu i kriznom komuniciranju. Izrazi „kompas vrijednosti”, „put prema održivosti” ili „temelji povjerenja” mogu povezati različite poruke u prepoznatljiv okvir. Njihova učinkovitost ovisi o razumljivosti, kulturnom kontekstu i usklađenosti s djelovanjem organizacije. Metafora „obitelji”, primjerice, može poticati pripadnost, ali i prikrivati nejednakost moći ili stvarati očekivanje bezuvjetne lojalnosti.

Metafore mogu utjecati na način razmatranja problema i prihvatljivih rješenja. Thibodeau i Boroditsky (2011) u eksperimentima su pokazali da predstavljanje kriminala kao „zvijeri” ili „virusa” može usmjeriti sudionike prema različitim prijedlozima njegova suzbijanja. Nalaz upućuje na važnost metaforičkog uokvirivanja, ali ne znači da svaka metafora jednako djeluje na svaku publiku. Učinak treba procjenjivati prema kontekstu, postojećim uvjerenjima i obilježjima poruke.

Etička odgovornost proizlazi iz sposobnosti metafore da pojednostavljuje i emocionalno usmjerava interpretaciju. Predstavljanje javnosti kao „mete”, kritičara kao „neprijatelja” ili migracija kao „poplave” može poticati instrumentalno ili dehumanizirajuće razumijevanje ljudi. Metafora može olakšati objašnjenje, ali ne predstavlja dokaz da prenesena obilježja doista pripadaju opisanoj pojavi. Komunikator zato treba razmotriti što metafora ističe, što prikriva i kakve postupke posredno opravdava.

U istraživanju komunikacije metafore se analiziraju prema izrazu, izvornom i ciljnom području, kontekstu uporabe i mogućim interpretacijama. Važno je razlikovati pojedinačnu stilsku figuru od ponavljajućeg obrasca koji oblikuje organizacijski ili javni govor. Mitološki motivi, poput Arijadnine niti ili Pandorine kutije, također, mogu djelovati metaforički kada služe razumijevanju strategije ili nepredvidivih komunikacijskih posljedica. Takve poveznice zahtijevaju jasno obrazloženje i svijest o granicama analogije.

Odgovorna uporaba metafore pridonosi jasnoći i razumijevanju, uz očuvanje prostora za drukčije perspektive. Njezina vrijednost proizlazi iz sposobnosti otvaranja značenja, dok rizik nastaje kada slikovit izraz zamijeni činjenice ili složen problem pretvori u prividno jednostavno objašnjenje. Posebno je korisno provjeriti razumiju li različite javnosti odabranu metaforu na očekivan način prije njezine šire uporabe.

Metafora se najčešće upotrebljava u granama i poljima humanističkih znanosti, osobito u filozofiji i književnosti. Zanimljivo je spomenuti upotrebu metafore u snovima. Zelenika (2025) je posebnu knjigu posvetio metaforičkim snovima, kao otvorenim, dinamičkim, fleksibilnim, biološkim, filozofskim, ekonomskim, pravnim, političkim, društvenim (…) sustavima, koji inteligentnim ljudima stvaraju relevantne pretpostavke u ostvarivanju svojih ideja, želja, vizija, misija i ciljeva.

Povezane natuknice

Uokvirivanje; Retorika; Uvjeravanje; Pripovijedanje; Simbol; Upravljanje značenjem; Krizno komuniciranje.