Rimski forum bio je središnji trg antičkoga Rima i mjesto na kojem su se susretali politički, sudski, vjerski i gospodarski život grada. Razvio se u dolini između Palatina i Kapitolija, nakon što je krajem 7. stoljeća pr. Kr. počelo isušivanje močvarnoga zemljišta. U povijesti javnoga komuniciranja Forum zauzima posebno mjesto jer se na njemu može pratiti kako je rimska vlast obrazlagala svoje odluke, kako su pojedinci stjecali politički ugled i kako su okupljeni građani iskazivali potporu ili protivljenje. Tijekom stoljeća mijenjali su se i izgled trga i odnos između onih koji su s njega govorili i onih kojima su se obraćali (Parco archeologico del Colosseo, n.d.; Morstein-Marx, 2004).
U republikanskom Rimu raspored građevina na Forumu odražavao je način na koji se odvijao javni život. Kurija je služila za zasjedanje Senata, komicij (comitium) za okupljanje građana, a uz njih se nalazila povišena govornica poznata kao rostre (rostra). Ime je dobila po kljunovima zarobljenih neprijateljskih brodova kojima je bila ukrašena. Govornik se tako obraćao građanima s mjesta koje ih je podsjećalo na rimsku vojnu pobjedu. Na istom su trgu ljudi pratili suđenja, sklapali poslove i sudjelovali u vjerskim svečanostima. Politički govor ulazio je u svakodnevicu grada i mogao je privući pozornost ljudi koji su na Forum došli drugim povodom (Parco archeologico del Colosseo, n.d.; Morstein-Marx, 2004).
Za razumijevanje političke uloge Foruma osobito je važan javni skup koji su Rimljani nazivali contio. Sazivao ga je ovlašteni magistrat, koji je određivao tko će dobiti riječ. Ondje se mogao predstaviti zakonski prijedlog, obrazložiti politička odluka ili osporiti postupak protivnika. O prijedlogu se glasovalo na formalno sazvanoj skupštini. Razlika između rasprave i odlučivanja davala je javnom govoru posebnu težinu. Prije nego što bi građani pristupili glasovanju, govornici su nastojali utjecati na to kako će razumjeti prijedlog, kome će pripisati zaslugu za njega i kakve će posljedice očekivati za zajednicu (Morstein-Marx, 2004). Granice govornikova autoriteta postajale su vidljive u reakcijama slušatelja. U raspravi 67. godine pr. Kr. o povjeravanju izvanrednoga zapovjedništva Pompeju radi suzbijanja gusarstva, protivnik prijedloga pokušao je nadglasati okupljene. Prema antičkim izvještajima, kada ga više nisu mogli čuti, podignuo je dva prsta kako bi predložio da zapovjedništvo preuzmu dvojica. Okupljeni su odgovorili još glasnijim povicima. Epizoda pokazuje kako je publika mogla promijeniti tijek nastupa čak i kada je pravo na riječ bilo pridržano govorniku. Pritom je reakciju okupljenih potrebno tumačiti u granicama pojedinoga skupa. Sastav publike mijenjao se ovisno o temi, interesima prisutnih i sposobnosti političara da okupe pristaše (Morstein-Marx, 2004).
Sudionici istoga skupa mogli su različito doživjeti govor. Slušatelj blizu rostri mogao je pratiti riječi, izraz lica i pokrete prstiju, dok je osoba na udaljenom dijelu trga lakše razabirala širi pokret ruke. Rekonstrukcije vidljivosti govorničkih gesta pokazuju da je na doseg pojedinoga nastupa utjecao i položaj govornice u odnosu na okolne zgrade. Govor je mogao dosegnuti i ljude izvan Foruma. U kasnoj Republici pisane inačice pojedinih govora kružile su među čitateljima. Kako ističe Mouritsen (2013), objavljivanje je govorniku omogućavalo da vlastito tumačenje političkoga događaja ponudi široj publici i nakon završetka skupa.
U carskom razdoblju osobito je došla do izražaja uloga Foruma u oblikovanju javnoga pamćenja. Hramovi posvećeni preminulim i deificiranim vladarima povezivali su sjećanje na cara s vjerskim životom grada. Slavoluk Septimija Severa, podignut 203. godine na zapadnom kraju Foruma, obilježavao je careve pobjede nad Partima. Prolaznik koji nikada nije čuo pobjednički govor mogao se godinama poslije na istome mjestu susresti sa službenim prikazom tih ratova. Gradnjom spomenika vlast je odabirala kojim događajima pripada istaknuto mjesto u zajedničkoj prošlosti (Parco archeologico del Colosseo, n.d.).
Za povijest odnosa s javnošću Rimski forum važan je kao rani primjer javnoga obrazlaganja i osporavanja moći. Na njemu se može razabrati kako su pravo na riječ, izbor mjesta i reakcije publike zajedno određivali politički učinak nastupa. Govornik je mogao pripremiti argumente, a magistrat odabrati govornike, no okupljeni su svojim ponašanjem utjecali na ono što se na trgu doista moglo čuti.
Povezane natuknice
Izvori i literatura
Kopij, K., & Popławski, S. (2025). Hand gestures and the oratorical taskscape of Late Republican and Augustan Forum Romanum in Rome. Journal of Roman Archaeology, 38(2).
Morstein-Marx, R. (2004). Mass oratory and political power in the late Roman Republic. Cambridge University Press.
Mouritsen, H. (2013). From meeting to text: The contio in the late Republic. U C. Steel & H. van der Blom (eds.), Community and communication: Oratory and politics in Republican Rome (str. 63–82). Oxford University Press.
Parco archeologico del Colosseo. (n.d.). The Roman Forum. https://colosseo.it/en/area/the-roman-forum/