XIFRA TRIADÚ, JORDI

Autor: Ivan E. Tomić

Jordi Xifra Triadú španjolski je komunikacijski znanstvenik, profesor odnosa s javnošću, autor i urednik, osobito poznat po istraživanjima povijesti odnosa s javnošću, kritičke teorije, strateškog komuniciranja, lobiranja, javnih poslova i javne diplomacije. Jedan je od najistaknutijih predstavnika španjolske i katalonske akademske tradicije odnosa s javnošću te znanstvenik koji je pridonio njezinu povezivanju s međunarodnim komunikacijskim istraživanjima.

Akademski i profesionalni razvoj

Xifra je profesor na Sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni, gdje sudjeluje u izvođenju i vođenju zajedničkoga diplomskog studija Master of Science in Strategic Communication and Public Relations, koji Sveučilište Pompeu Fabra organizira u suradnji sa Sveučilištem Stirling u Škotskoj. Program povezuje teoriju odnosa s javnošću, strateško komuniciranje, istraživačke metode i profesionalnu praksu u međunarodnom akademskom okruženju (Universitat Pompeu Fabra, 2026; University of Stirling, 2026).

Na Sveučilištu Pompeu Fabra Xifra se bavi istraživanjem i nastavom iz područja strategija i tehnika odnosa s javnošću. Njegove službeno navedene istraživačke linije obuhvaćaju povijest odnosa s javnošću, odnose s javnošću i kritičku teoriju, javne poslove i lobiranje te javnu diplomaciju. Sudjelovao je i u radu istraživačke skupine koja se bavila komunikacijskim upravljanjem u organizacijama i think tankovima (Universitat Pompeu Fabra, 2026).

Prije dolaska na Sveučilište Pompeu Fabra djelovao je na Sveučilištu u Gironi, gdje je predavao teoriju, strategije i tehnike odnosa s javnošću. Njegov nastavnički i istraživački rad karakterizira povezivanje europske i angloameričke tradicije odnosa s javnošću, uz poseban interes za društvene, političke, kulturne i ideološke okolnosti u kojima se komunikacijska praksa razvija.

Doprinos teoriji i obrazovanju odnosa s javnošću

Xifra je objavio više od petnaest knjiga iz odnosa s javnošću, strateškog komuniciranja, javnih poslova i lobiranja. Posebno je značajan njegov doprinos razvoju znanstvene i sveučilišne literature o odnosima s javnošću na španjolskom i katalonskom jeziku. Njegove su knjige objavljivane i upotrebljavane u Španjolskoj i državama Latinske Amerike, zbog čega je snažno utjecao na obrazovanje više generacija stručnjaka i istraživača odnosa s javnošću.

Među važnijim djelima nalaze se El lobbying: Cómo influir eficazmente en las decisiones de las instituciones públicas (1998), Teories i models de les relacions públiques (2000), Teoría y estructura de las relaciones públicas (2003), Planificación estratégica de las relaciones públicas (2005), Técnicas de las relaciones públicas (2007), Casos de relaciones públicas y comunicación corporativa (2009) i Manual de relaciones públicas e institucionales (2011) (Xifra, 1998, 2003, 2005, 2007, 2009, 2011). Popis tih djela potvrđuje Sveučilište Pompeu Fabra.

U knjizi Teoría y estructura de las relaciones públicas Xifra sustavno obrađuje epistemološke temelje odnosa s javnošću, njihov teorijski razvoj, organizacijsku strukturu profesije, javnosti, komunikacijske poruke i društvene učinke. Odnose s javnošću ne predstavlja samo kao skup praktičnih tehnika, nego kao znanstveno i profesionalno područje koje ima vlastite koncepte, metode, modele i predmet istraživanja (Xifra, 2003).

U djelu Planificación estratégica de las relaciones públicas naglašava da kampanje moraju biti rezultat istraživanja, analize problema, utvrđivanja ciljeva, određivanja javnosti te usklađivanja poruka, medija i komunikacijskih tehnika. Planiranje odnosa s javnošću pritom se povezuje s općim procesom strateškog upravljanja organizacijom. Istraživanje nije samo završni postupak vrednovanja kampanje, nego polazište za razumijevanje problema i donošenje komunikacijskih odluka (Xifra, 2005).

Povijest odnosa s javnošću

Jedno od središnjih područja Xifrina znanstvenog rada jest povijest odnosa s javnošću. U povijesnim istraživanjima upozorava na pretjerano oslanjanje discipline na američka iskustva i linearne prikaze razvoja profesije. Prema takvom kritičkom pristupu, odnosi s javnošću nisu nastajali isključivo u Sjedinjenim Američkim Državama niti su se u svim državama razvijali prema jednakom obrascu.

Xifra istražuje europske tradicije, političku propagandu, razvoj odnosa s javnošću u Španjolskoj, komunikacijske aktivnosti tijekom Francove diktature te ulogu komunikacije u oblikovanju nacionalnog identiteta. Njegovi radovi pokazuju da povijest odnosa s javnošću treba proučavati u vezi s političkom moći, državnim institucijama, gospodarskim interesima, ideologijom, medijima i kulturnim sjećanjem.

Takav pristup važan je jer proširuje povijest odnosa s javnošću izvan uobičajenog niza velikih američkih autora i modela. Xifra ne odbacuje klasične doprinose Ivyja Leeja, Edwarda Bernaysa, Jamesa E. Gruniga i drugih autora, ali pokazuje da međunarodna povijest profesije uključuje različite nacionalne tradicije, političke režime i oblike institucionalnog komuniciranja.

Kritička teorija odnosa s javnošću

Xifra je jedan od autora koji odnose s javnošću promatraju iz kritičke i interdisciplinarne perspektive. Kritički pristup ispituje odnose moći, ideologiju, institucionalne interese i društvene posljedice komunikacijskog djelovanja. Odnosi s javnošću u takvom okviru nisu neutralan proces prenošenja informacija, nego praksa koja može oblikovati javni diskurs, određivati vidljivost društvenih pitanja i pridonositi održavanju ili osporavanju postojećih struktura moći.

Kao jedan od urednika knjige The Routledge Handbook of Critical Public Relations, zajedno s Jacquie L’Etang, Davidom McKiejem i Nancy Snow, Xifra je sudjelovao u oblikovanju međunarodnog prostora za kritičko proučavanje odnosa s javnošću. Priručnik proširuje analizu profesije prema pitanjima aktivizma, propagande, identiteta, kulture, roda, nejednakosti, političke ekonomije i društvene odgovornosti (L’Etang et al., 2016).

Njegov kritički interes vidljiv je i u knjizi Public Relations and Death, uredničkom projektu s Roumenom Dimitrovom. U tom se djelu istražuju odnosi između smrti, sjećanja, komemoracije, političke moći, identiteta i komunikacijskih praksi. Time se područje odnosa s javnošću proširuje prema temama koje su tradicionalno ostajale izvan standardnih poslovnih i organizacijskih pristupa (Dimitrov & Xifra, 2026).

Javni poslovi, lobiranje i javna diplomacija

Važno područje Xifrina rada čine javni poslovi i lobiranje. Lobiranje analizira kao planiran proces utjecanja na odluke javnih institucija, koji uključuje praćenje političkog okruženja, istraživanje javnih politika, utvrđivanje donositelja odluka, oblikovanje argumenata i izgradnju odnosa. Istodobno upozorava da demokratska legitimnost lobiranja ovisi o transparentnosti, javnoj odgovornosti i jasnom predstavljanju interesa koji stoje iza pokušaja utjecaja (Xifra, 1998).

U području javne diplomacije istražuje veze između međunarodnih odnosa, nacionalnog identiteta, reputacije država i odnosa s javnošću. Javna diplomacija nije ograničena na službeno diplomatsko komuniciranje, nego uključuje odnose s inozemnim javnostima, medijima, kulturnim ustanovama, nevladinim organizacijama i drugim akterima. Xifra osobito naglašava komunikacijsku ulogu nedržavnih i poddržavnih aktera, poput regija, gradova i nacija bez vlastite države.

Institucionalni i urednički doprinos

Xifra je jedan od osnivača Španjolskog udruženja istraživača odnosa s javnošću – AIRP (Asociación de Investigadores en Relaciones Públicas), osnovanog 2004. godine. Bio je njegov predsjednik od 2004. do 2009. godine. Udruženje je osnovano radi povezivanja istraživača, obrane znanstvenog statusa odnosa s javnošću i unapređenja međunarodne akademske suradnje (AIRP, 2026).

Bio je i jedan od pokretača te suurednik međunarodnog znanstvenog časopisa Public Relations Inquiry, koji objavljuje SAGE. Časopis je usmjeren na konceptualne, refleksivne, interdisciplinarne i kritičke rasprave o odnosima s javnošću te na proučavanje njihovih društvenih, kulturnih i političkih učinaka. Njegov urednički angažman pokazuje Xifrino nastojanje da se odnosi s javnošću istražuju izvan uskih organizacijskih i instrumentalnih okvira.

Značenje

Značenje Jordija Xifre Triadúa proizlazi iz povezivanja teorije, povijesti, strateškog planiranja i kritičkog proučavanja odnosa s javnošću. Njegov rad pridonio je razvoju znanstvene literature na španjolskom jeziku, internacionalizaciji španjolskih istraživanja i širenju povijesnog razumijevanja profesije izvan angloameričkog prostora.

Posebno je važan njegov stav da odnose s javnošću treba razumjeti kao društvenu i političku praksu koja sudjeluje u oblikovanju značenja, identiteta, reputacije, javnog sjećanja i odnosa moći. Time je Xifra pridonio pomaku od tehničkog razumijevanja profesije prema njezinu kritičkom, kulturnom i interdisciplinarnom proučavanju.

Povezane natuknice AIRP; Kritička teorija odnosa s javnošću; Lobiranje; Povijest odnosa s javnošću; Public Relations Inquiry; Javna diplomacija; Javni poslovi; Strateško planiranje odnosa s javnošću; Sveučilišno obrazovanje iz odnosa s javnošću.