LASIĆ LAZIĆ, JADRANKA

Autor: Zoran Tomić

Jadranka Lasić Lazić (Požega, 1949.) hrvatska je znanstvenica, sveučilišna profesorica i profesorica emerita, čiji je rad povezan s razvojem informacijskih i komunikacijskih znanosti, organizacijom znanja, informacijskom pismenošću i primjenom informacijskih tehnologija u obrazovanju. Njezina akademska djelatnost obuhvaća znanstvena istraživanja, sveučilišnu nastavu, mentorstvo, urednički rad i vođenje studijskih programa. Profesionalno je djelovala na Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilištu u Mostaru i Sveučilištu Sjever, povezujući knjižničarsku praksu s teorijskim i obrazovnim pitanjima upravljanja informacijama. Njezin doprinos odnosima s javnošću prvenstveno se ostvaruje kroz razvoj znanstvenoga i obrazovnoga okruženja informacijskih i komunikacijskih znanosti te poticanje interdisciplinarne suradnje. czon.ffzg.unizg.hr

Obrazovanje i akademski razvoj

Gimnaziju je završila u Požegi, a 1975. godine diplomirala je filozofiju te južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu magistrirala je radom Pedagoško-animatorski rad s djecom u dječjim odjelima narodnih knjižnica. Doktorirala je 1991. godine na Sveučilištu u Sarajevu, obranivši disertaciju Razvoj bibliotečno informacijskih sustava. Od 1975. do 1987. radila je u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba, a 1987. započela je rad na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Ta povezanost praktičnoga rada u knjižnicama i akademskoga obrazovanja obilježila je njezinu daljnju znanstvenu usmjerenost (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, n. d.). czon.ffzg.unizg.hr

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ostvarila je karijeru redovite profesorice u trajnom zvanju, u koje je izabrana 2007. godine. U dva mandata bila je pročelnica Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti te je vodila poslijediplomski doktorski studij toga polja. Bila je predsjednica Matičnog odbora za polje informacijskih i komunikacijskih znanosti od 2013 godine do travnja 2021. godine. Nastavu je izvodila iz organizacije znanja, upravljanja informacijama, informacijskih institucija i metodologije znanstvenoga rada. Opseg nastavnih područja pokazuje povezanost teorijskih temelja discipline, organizacijskih pitanja i obrazovanja istraživača (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019). thetha.ffzg.hr

Znanstveni i stručni doprinos

Jedno od središnjih područja njezina rada jest organizacija znanja. U knjizi Znanje o znanju iz 1996. godine već je jasno izražen interes za prirodu znanja, načine njegova organiziranja i ulogu informacijskih sustava u njegovu posredovanju. Ovaj interes predstavlja važnu osnovu kasnijih istraživanja organizacije znanja i upravljanja informacijama. To područje nije promatrala samo s tehničkoga aspekta, nego i s obzirom na korisnika, obrazovanje i institucije koje znanje stvaraju, čuvaju i prenose. U nastavnom i znanstvenom radu bavila se, među ostalim, sustavima za organizaciju znanja, upravljanjem informacijama i znanjem te upravljanjem informacijskim institucijama. Posebna je vrijednost njezina pristupa u tome što tehnologiju nikada ne promatra izolirano. U središtu njezina interesa ostaju čovjek, znanje, obrazovanje i sposobnost pojedinca da odgovorno koristi informacije. Organiziranje informacija i zabilježenoga znanja stoga ima značenje za istraživanje, obrazovanje i profesionalno odlučivanje (Lasić-Lazić, 1996). katalog.mdc.hr

Povezanost knjižničarstva i obrazovanja vidljiva je u knjizi Školska knjižnica – korak dalje, koju je napisala s Dinkom Kovačević i Jasminom Lovrinčević. Knjiga obuhvaća poslanje školske knjižnice, njezinu povezanost s kurikulumom, podršku nastavnom procesu, suradnju, timski rad, upravljanje i vrednovanje djelatnosti. Školska se knjižnica u tom okviru razmatra kao sastavnica obrazovnoga procesa, s odgovornošću za dostupnost izvora i podršku učenju. Izbor tema pokazuje usmjerenost autorica prema povezivanju stručnih knjižničarskih poslova, pedagoških zadaća i organizacijskoga razvoja škole (Kovačević et al., 2004). inf.dhcp.ffzg.hr

Važan dio njezina opusa odnosi se na informacijsku pismenost. U radu Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju, nastalom sa Sonjom Špiranec i Mihaelom Banek Zorica, analiziraju se odnosi informacijskoga ponašanja mladih, digitalnoga okruženja i učenja. Autorice upozoravaju da sposobnost korištenja tehnologije sama po sebi ne jamči kvalitetno razumijevanje informacija. Posebnu pozornost posvećuju površnim obrascima pretraživanja i usmjerenosti na količinu podataka. Informacijsko opismenjivanje povezuju s kritičkim razmatranjem izvora i dubinskim učenjem, zagovarajući njegovo sustavno uključivanje u obrazovanje (Lasić-Lazić et al., 2012). pronađeni u informacijskom opismenjivanju

Za područje odnosa s javnošću taj je rad relevantan zbog pitanja vjerodostojnosti, izbora izvora i tumačenja poruka. Kao interpretacija njegova značenja za komunikacijsku struku, može se istaknuti da kvalitetno profesionalno komuniciranje pretpostavlja sposobnost procjene informacija prije njihova prenošenja javnostima. Kompetencije koje autorice razmatraju u obrazovnom kontekstu mogu poslužiti i kao osnova za razumijevanje odgovornoga informacijskog ponašanja komunikacijskih stručnjaka. Takva poveznica posebno je važna pri provjeri tvrdnji i oblikovanju poruka u digitalnom okruženju (Lasić-Lazić et al., 2012). pronađeni u informacijskom opismenjivanju

Dugotrajnu usmjerenost prema obrazovnoj primjeni tehnologije nastavila je koautorstvom knjige Digitalna transformacija: Novi pristupi i izazovi u obrazovanju, objavljene sa Sandrom Kučina Softić i Markom Odakom. Knjiga je 2021. godine objavljena u izdanju Sveučilišta Sjever. Obuhvaća sedam cjelina, razradu koncepata i primjere dobre prakse za pripremu strategije digitalne transformacije obrazovanja. Njezino predstavljanje 2022. godine povezalo je autore i predstavnike sveučilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Djelo pokazuje nastavak autoričina interesa za odnose tehnologije, institucionalnih promjena i kvalitete obrazovanja (Kučina Softić et al., 2021). hrcak.srce.hr

Institucionalni rad i obrazovanje istraživača

Jadranka Lasić Lazić sudjelovala je u razvoju informacijskih znanosti na Sveučilištu u Mostaru. U službenom prikazu desete godišnjice tamošnjega studija navedena je kao njegova prva pročelnica. Ta je uloga važna za razumijevanje njezina doprinosa uspostavljanju obrazovnih struktura izvan matične ustanove. Mostarska biografija bilježi i sudjelovanje u projektima usmjerenima prema informacijskim potrebama korisnika u obrazovanju, organizaciji informacija i znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju te međunarodnom razvoju kurikuluma. Njezin institucionalni rad time povezuje nastavu, istraživanje i prilagodbu studijskih programa promjenama informacijskoga okruženja (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, n. d.-a, n. d.-b). Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Na Sveučilištu Sjever djelovala je kao profesorica emerita i voditeljica doktorskoga studija Mediji i komunikacija. Službeni prikaz prve promocije doktora znanosti toga studija navodi je među promotorima, uz prvu voditeljicu Ivu Rosandu Žigo i vodstvo Sveučilišta. Na promociji održanoj 11. listopada 2024. u Koprivnici promovirano je devetnaest doktora znanosti. Njezina uloga u tom programu predstavlja nastavak rada na doktorskom obrazovanju i razvoju istraživačkih kompetencija u informacijskim i komunikacijskim znanostima. Takav doprinos uključuje stvaranje institucionalnih uvjeta za obrazovanje novih istraživača i povezivanje različitih komunikacijskih tema unutar zajedničkoga znanstvenog polja (Sveučilište Sjever, 2024a). unin.hr

Priznanja i značenje za komunikacijsko područje

Godine 2008. primila je Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za doprinos razvoju i afirmaciji informacijskih znanosti te promicanju e-učenja. Godine 2015 dobila je Posebno priznanje Sveučilišta u Zagrebu za dugogodišnji predani rad u sveučilišnim tijelima, osobito doprinos radu Povjerenstva za e-učenje i internetske servise Sveučilišta u Zagrebu. Filozofski fakultet u Mostaru dodijelio joj je 2016 godine Plaketu za znanstveno stručni rad i osobit doprinos promociji Fakulteta.

Nadalje, 2022. godine primila je Posebno priznanje dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za doprinos razvoju e-učenja na Fakultetu, čime je još jednom potvrđen njezin dugogodišnji rad na uvođenju i razvoju suvremenih oblika obrazovanja utemeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Na konferenciji PR, Media & Sports Days University of Mostar 2024. godine dodijeljena joj je plaketa za izuzetan doprinos razvoju odnosa s javnošću, integrirane komunikacije i medija u jugoistočnoj Europi (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019; Sveučilište Sjever, 2024b). thetha.ffzg.hr

Promatrana kao cjelina, njezina djelatnost povezuje organizaciju znanja, informacijsku pismenost, obrazovnu primjenu tehnologije i razvoj sveučilišnih programa. U Enciklopediji odnosa s javnošću njezino se značenje može sagledati kroz doprinos znanstvenim i obrazovnim temeljima komunikacijskoga područja. Njezin opus pruža podlogu za razmatranje načina na koje se informacije organiziraju, kritički vrednuju i koriste u učenju i profesionalnom djelovanju. Institucionalni rad dodatno pokazuje važnost suradnje među sveučilištima i obrazovanja novih generacija istraživača za kontinuitet razvoja discipline.

Povezane natuknice

Informacijske i komunikacijske znanosti; Informacijska pismenost; Medijska pismenost; Organizacija znanja; Upravljanje znanjem; Digitalna transformacija; Obrazovanje za odnose s javnošću.