PERŠIĆ, VEDRAN

Autorica: Amina Šahinpašić-Dujković

Vedran Peršić bosanskohercegovački je stručnjak za odnose s javnošću, korporativnu komunikaciju, marketing, upravljanje reputacijom i krizno komuniciranje. Profesionalno je vezan uz Sarajevo, a karijeru je gradio u novinarstvu, međunarodnim organizacijama, komunikacijskim agencijama, velikim poslovnim sustavima, bankarstvu i regionalnim medijima. Takav razvojni put omogućio mu je iskustvo i na strani medija i na strani organizacija koje oblikuju komunikacijske politike. Ima više od dvadeset godina iskustva u marketingu, odnosima s javnošću i upravljanju pitanjima od javnog značaja (Peršić Komunikacije).

Njegov doprinos odnosima s javnošću u Bosni i Hercegovini ponajprije je praktične i obrazovne naravi. Obuhvaća komunikaciju međunarodnih institucija u poslijeratnom društvu, korporativnu komunikaciju složenih poslovnih grupacija, uvođenje i pozicioniranje financijskih i medijskih brendova te prijenos znanja kroz predavanja, radionice i savjetovanje. Nije vezan uz oblikovanje zasebne teorijske škole, nego uz primjenu komunikacijskih načela u različitim organizacijskim i društvenim okruženjima.

Obrazovanje i novinarski početci

Peršić je studirao sociologiju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a profesionalnu je karijeru započeo kao televizijski novinar. Nakon BBC-jeve škole televizijskog novinarstva približno pet godina izvještavao je o političkim, gospodarskim i društvenim temama iz Bosne i Hercegovine i inozemstva (Peršić Komunikacije, bez datuma). Dodatno se obrazovao iz odnosa s javnošću i javnih poslova u programu London School of Public Relations (Peršić, 2025).

Novinarsko iskustvo važno je za razumijevanje njegova kasnijeg rada u odnosima s javnošću: razvijao je sposobnost prepoznavanja javno relevantne informacije, oblikovanja poruke za audiovizualni medij, rada pod vremenskim pritiskom i procjene potreba uredništava i publike. Prijelaz iz novinarstva u institucionalnu komunikaciju odražava širu profesionalizaciju odnosa s javnošću u Bosni i Hercegovini nakon rata. U tom su razdoblju međunarodne organizacije, javne institucije, nevladin sektor i poslovne organizacije razvijali stalne komunikacijske funkcije, a iskustvo novinara često je bilo važna osnova za rad s medijima. Kod Peršića se taj prijelaz nije zadržao samo na odnosima s medijima, nego se postupno proširio na savjetovanje, javne poslove, upravljanje reputacijom i stratešku komunikaciju.

Komunikacija međunarodnih organizacija

U Misiji Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (2001. – 2003.) vodio je televizijsku produkciju. Produkcija dnevnih i tematskih priloga povezivala je novinarske postupke s ciljevima institucionalnog informiranja u osjetljivom poslijeratnom okruženju. Nakon toga radio je kao glasnogovornik Ureda visokoga predstavnika (OHR). Službeni prijepisi konferencija za medije i druga arhivska građa OHR-a potvrđuju njegovo javno istupanje u toj ulozi tijekom 2003. godine (Office of the High Representative, 2003).

Uloga glasnogovornika OHR-a uključivala je svakodnevne odnose s domaćim i međunarodnim medijima, pripremu izjava i konferencija za medije te komunikacijsku potporu dužnosnicima. Riječ je o razdoblju u kojem su odluke međunarodnih institucija neposredno utjecale na politički i institucionalni razvoj Bosne i Hercegovine, pa je javna komunikacija bila izložena intenzivnom medijskom, političkom i društvenom nadzoru. Peršić je potom prešao u Međunarodnu komisiju za nestale osobe (ICMP), gdje je od 2005. do 2007. vodio službu za medije i sudjelovao u zagovaranju provedbe Zakona o nestalim osobama u BiH (Peršić, 2025). Komunikacija te organizacije zahtijevala je povezivanje institucionalne točnosti, međunarodne javnosti i posebne osjetljivosti prema obiteljima nestalih osoba.

Agencijska i korporativna komunikacija

Godine 2007. preuzeo je vođenje sarajevskoga ureda agencije Prime Communications. Najava otvaranja ureda navodi njegovo prethodno iskustvo u ICMP-u i OHR-u te angažman predavača kriznoga komuniciranja u školi odnosa s javnošću Publika (Akta.ba, 2007). Agencijski rad proširio je njegovo iskustvo s institucionalne komunikacije na upravljanje različitim klijentima, tržišnim komunikacijama i komunikacijskim projektima.

Sljedeće važno područje njegova rada bila je korporativna komunikacija u tvrtkama članicama ASA Prevent grupacije (2008. – 2013.). Upravljanje komunikacijom u takvu sustavu podrazumijevalo je usklađivanje poruka i odnosa sa zaposlenicima, poslovnim partnerima, medijima, lokalnim zajednicama i institucijama. Za razliku od komunikacije pojedinačne organizacije, grupacijsko okruženje zahtijeva razumijevanje međuovisnosti različitih djelatnosti i reputacijskih učinaka odluka jedne članice na ostale članice.

Sberbank BH i pozicioniranje financijskoga brenda

Peršić je od 2013. do 2022. upravljao marketingom i komunikacijama u Sberbank BH te sudjelovao u uvođenju i pozicioniranju bankovnoga brenda na tržištu Bosne i Hercegovine (Peršić Komunikacije, bez datuma). Neovisni medijski izvori potvrđuju da je 2020. obavljao funkciju direktora marketinga i komunikacija banke (Radio Free Europe/Radio Liberty, 2020). Rad u financijskom sektoru posebno je povezan s povjerenjem, regulatornim zahtjevima i upravljanjem rizicima jer reputacijski poremećaji mogu neposredno utjecati na ponašanje klijenata i drugih dionika.

U tom se dijelu karijere spajaju marketinško pozicioniranje i korporativna komunikacija. Uvođenje međunarodnoga brenda zahtijeva prilagodbu globalnoga identiteta lokalnom tržištu, dok promjenjive političke, gospodarske i regulatorne okolnosti zahtijevaju stalno praćenje javnih pitanja. Komunikacijska funkcija u banci zato ne služi samo promidžbi proizvoda, nego i objašnjavanju odluka, održavanju povjerenja te pripremi odgovora na događaje koji mogu ugroziti reputaciju organizacije.

Bloomberg Adria i savjetodavni rad

Nakon bankarskoga sektora Peršić je od 2022. do 2023. kao Country Manager za Bosnu i Hercegovinu sudjelovao u pokretanju televizijskoga programa Bloomberg Adria na tržištima pet država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije (Peršić Komunikacije, bez datuma). Taj je posao povezivao upravljanje tržišnim ulaskom, razvoj poslovnih odnosa, pozicioniranje medijskoga brenda i razumijevanje regionalnoga informacijskog prostora. Time se, nakon rada u novinarstvu i organizacijskoj komunikaciji, ponovno vratio medijskom području, ali u upravljačkoj ulozi.

Osnivanjem agencije Peršić Komunikacije 2023. godine usmjerio se na savjetovanje iz kriznoga komuniciranja, upravljanja reputacijom, odnosa s javnošću, digitalne komunikacije i poslovnoga mentorstva. Na službenoj stranici agencije navode se izrada kriznih planova, edukacija iz odnosa s javnošću i kriznoga komuniciranja, coaching te digitalni marketing i komunikacija na društvenim mrežama. Isti izvor navodi više od stotinu treninga, predavanja, radionica i savjetodavnih projekata; taj podatak treba razumjeti kao podatak iz njegova profesionalnog profila, a ne kao neovisno vrednovanu statistiku (Peršić Komunikacije, bez datuma).

Obrazovni i javni doprinos

Važan dio njegova djelovanja čini prijenos profesionalnoga znanja. Sudjelovao je kao predavač i trener u programima posvećenima kriznom komuniciranju, odnosima s medijima, prezentacijskim vještinama i korporativnoj komunikaciji. Primjer takva angažmana jest radionica za stipendiste Fondacije Hastor o komunikacijskim i prezentacijskim vještinama (Fondacija Hastor, 2016). Sveučilište u Mostaru odalo mu je 2019. priznanje za doprinos razvoju odnosa s javnošću u jugoistočnoj Europi (Peršić, 2025). U javnim nastupima obrađivao je i odnos oglašavanja prema društvenim stereotipima, među ostalim u izlaganju na TEDxStariGrad 2017. godine (TEDx Talks, 2017).

Njegov obrazovni rad proizlazi iz iskustva u više sektora, pa je usmjeren na praktične postupke: pripremu za medijske nastupe, komuniciranje u krizama, strateško oblikovanje poruka i upravljanje povjerenjem. Time pridonosi profesionalizaciji struke izvan formalnoga visokoškolskog obrazovanja. Istodobno, praktično savjetovanje i profesionalni profili nisu zamjena za neovisna znanstvena istraživanja, zbog čega enciklopedijska procjena njegova rada mora razlikovati dokumentirane funkcije od promotivnih tvrdnji organizacija s kojima je povezan.

Doprinos odnosima s javnošću

Peršićev profesionalni put prikazuje razvoj odnosa s javnošću u Bosni i Hercegovini od novinarskih i glasnogovorničkih poslova prema integriranoj korporativnoj komunikaciji, upravljanju reputacijom, kriznom savjetovanju i regionalnom upravljanju brendovima. Njegovo iskustvo obuhvaća organizacije različite društvene uloge: međunarodne institucije, komunikacijske agencije, industrijske grupacije, banku, regionalni poslovni medij i vlastitu savjetodavnu praksu.

Za enciklopedijsku procjenu posebno je važna sposobnost povezivanja medijske logike s organizacijskim odlučivanjem. U institucionalnim ulogama djelovao je u komunikacijski i politički osjetljivim okolnostima; u poslovnim sustavima sudjelovao je u pozicioniranju brendova i upravljanju reputacijskim rizicima; u savjetodavnom i obrazovnom radu prenosio je stečeno iskustvo drugim profesionalcima. Njegov se doprinos stoga može odrediti kao kontinuirano sudjelovanje u profesionalizaciji korporativne i krizne komunikacije u Bosni i Hercegovini te povezivanju domaće prakse s međunarodnim organizacijskim i regionalnim tržišnim okruženjem.

Povezane natuknice

Glasnogovornik; Korporativna komunikacija; Krizno komuniciranje; Odnosi s medijima; Odnosi s javnošću u Bosni i Hercegovini; Reputacija; Strateško komuniciranje; Upravljanje brendom; Upravljanje reputacijom.