SOKRAT–DA METODA KOMUNICIRANJA

Autor: Zoran Tomić

SOKRAT–DA metoda komuniciranja integrativni je komunikacijski okvir usmjeren na stvaranje suradničkog odnosa kroz početno usklađivanje, uvažavanje sugovornika, poticajna pitanja i provjeru razumijevanja. U izvornom radu predstavljena je kao SOKRAT–DA komunikacijski model u medicini, koji su razvili Zoran Tomić, Danijela Marojević Tomić i Ivan Eugen Tomić. Model povezuje metodu potvrdnih odgovora, emocionalnu inteligenciju, validaciju i relacijsku dimenziju komunikacije. Njegova je svrha omogućiti razgovor u kojem se stručne informacije prenose uz poštovanje sugovornikovih osjećaja, iskustava i sposobnosti sudjelovanja u odlučivanju (Tomić i sur., 2026).

Temeljno je polazište modela da način započinjanja razgovora utječe na njegov daljnji tijek. Početno uvažavanje može otvoriti prostor za razmjenu informacija, dok naglo odbacivanje sugovornikova stajališta može izazvati obrambenu reakciju. Potvrdno „da“ pritom označava priznanje zabrinutosti, prava na pitanje ili vrijednosti doprinosa. Sugovornikovo iskustvo može se prihvatiti kao razumljivo, uz istodobno jasno obrazlaganje stručnih činjenica. Tako se odnos gradi prije iznošenja preporuke ili korekcije pogrešnog razumijevanja.

Naziv modela upućuje na sokratovsko vođenje razgovora pitanjima i na potvrdni komunikacijski pristup. U interpretaciji autora, pitanja omogućuju sugovorniku da aktivno razmotri problem i sudjeluje u oblikovanju zaključka. Naglasak je na zajedničkom razumijevanju i podijeljenoj odgovornosti. Model se zato opisuje kao metaprincip komunikacije: fleksibilan način pristupanja sugovorniku koji se može uklopiti u različite kliničke, edukacijske i organizacijske situacije (Tomić i sur., 2026).

Struktura modela

Model obuhvaća šest međusobno povezanih koraka (Tomić i sur., 2026):

1. Početno usklađivanje – pronalaženje zajedničkog polazišta ili cilja, primjerice važnosti razumijevanja situacije.

2. Uvažavanje – priznavanje osjećaja, zabrinutosti i perspektive sugovornika.

3. Sokratovsko navođenje – postavljanje pitanja koja potiču razmišljanje i samostalno zaključivanje.

4. Formuliranje informacije i preporuke – jasno objašnjavanje relevantnih činjenica i mogućih postupaka.

5. Povratna sprega – provjeravanje razumijevanja i razjašnjavanje nejasnoća.

6. Zaključno „da“ i ohrabrenje – potvrđivanje suradnje i dogovorenoga sljedećeg koraka.

Ti koraci čine strukturiran, prilagodljiv tijek razgovora. Njihova primjena ovisi o vremenu, okolnostima i potrebama sugovornika. Uvažavanje zahtijeva pažljivo slušanje i primjeren neverbalni izraz, dok povratna sprega omogućuje uočavanje razlike između izrečene informacije i onoga što je osoba razumjela. Kvaliteta primjene stoga ovisi o cjelokupnom komunikacijskom ponašanju, uključujući ton, jasnoću, strpljenje i spremnost na dodatno objašnjenje.

Područja primjene

U odnosu liječnika i pacijenta model polazi od emocionalne ranjivosti, neizvjesnosti i mogućeg osjećaja gubitka kontrole. Razgovor započinje prepoznavanjem pacijentove potrebe ili zabrinutosti, nakon čega slijede objašnjenje i uključivanje pacijenta u razmatranje situacije. Provjera razumijevanja osobito je važna pri prenošenju složenih informacija. Pacijentovo prepričavanje primljene poruke vlastitim riječima omogućuje liječniku da prepozna nejasnoće i pravodobno ih razjasni (Tomić i sur., 2026).

U komunikaciji s obitelji pacijenta naglasak je na emocionalnoj potpori i jasnom prikazivanju poznatih činjenica i mogućnosti. Uvažavanje straha i neizvjesnosti može stvoriti uvjete za razgovor u kojem članovi obitelji slobodnije postavljaju pitanja. Ohrabrenje se pritom povezuje s dostupnom podrškom i konkretnim koracima, uz očuvanje realističnog prikaza situacije.

U zdravstvenim timovima SOKRAT–DA usmjeren je na priznavanje doprinosa različitih profesionalnih skupina. Zahvaljivanje na opažanju i ozbiljno razmatranje zabrinutosti kolege mogu olakšati iznošenje važnih informacija. U konzilijima zajednički cilj, poput sigurnosti pacijenta, predstavlja početno polazište za razmatranje različitih stručnih perspektiva. U odnosu liječnika i studenta pitanja potiču obrazlaganje zaključaka, povezivanje informacija i razvoj samostalnog mišljenja (Tomić i sur., 2026).

U organizacijskom upravljanju model se primjenjuje pri razgovoru o promjenama, opterećenju zaposlenika i zajedničkim prioritetima. Uvažavanje poteškoća povezuje se s pravodobnim informacijama, transparentnim obrazloženjima i mogućnošću sudjelovanja. U području odnosa s javnošću njegova se logika može razmatrati kao pristup interpersonalnom dijalogu i izgradnji povjerenja između organizacije i njezinih javnosti.

Znanstveni status i ograničenja

SOKRAT–DA predstavljen je teorijsko-konceptualnim prikazom, a priloženi rad izričito navodi potrebu za empirijskim istraživanjima. Očekivane koristi, poput bolje suradnje i smanjenja konflikata, potrebno je provjeravati u različitim okolnostima. Primjena zahtijeva edukaciju i promjenu komunikacijskih navika. Model dopunjuje stručnu praksu načinom oblikovanja odnosa i prenošenja informacija, uz očuvanje profesionalne odgovornosti. Etička primjena uključuje iskreno uvažavanje, slobodu postavljanja pitanja i mogućnost neslaganja: izgovoreno „da“ samo po sebi ne dokazuje razumijevanje ni informirani pristanak.

Povezane natuknice

Interpersonalna komunikacija; komunikacijska kompetencija; aktivno slušanje; empatija; zdravstvena komunikacija; povratna informacija; povjerenje.