CELEBRITY ODNOSI S JAVNOŠĆU
Celebrity public relations
Autorica: Mirela Holy
Celebrity odnosi s javnošću (celebrity public relations) specijalizirano su područje strateškog komuniciranja usmjereno na stvaranje, održavanje i upravljanje javnim imidžem, medijskom vidljivošću i reputacijom slavnih osoba. Obuhvaćaju komunikacijske aktivnosti kojima se oblikuje javna percepcija pojedinaca prepoznatljivih u zabavnoj industriji, sportu, politici, gospodarstvu i drugim područjima društvenog života. Temelje se na strateškom upravljanju odnosima s medijima, javnostima i drugim dionicima, uz korištenje različitih komunikacijskih metoda, uključujući publicitet, osobno brendiranje, narativno oblikovanje identiteta i krizno komuniciranje (Holy i Borčić, 2025). Iako se u profesionalnoj praksi koristi naziv odnosi s javnošću slavnih osoba, teorijski je opravdano problematizirati njegovu primjerenost. Komunikacija slavnih osoba često je izrazito asimetrična, usmjerena na proizvodnju poželjnog imidža i održavanje parasocijalnih odnosa s publikom. Stoga se celebrity odnosi s javnošću mogu promatrati i kao oblik promocije, odnosno propagande slavnih osoba, osobito kada prevladavaju jednosmjerno uvjeravanje, komercijalizacija identiteta i manipulativno upravljanje javnom percepcijom (Rojek, 2001; Turner, 2010; Holy i Borčić, 2025).
Nastanak i razvoj pojma
Korijeni suvremenih celebrity odnosa s javnošću povezani su s razvojem masovnih medija, potrošačke kulture i industrije zabave. Iako su društveno istaknute osobe postojale tijekom cijele povijesti, moderna kultura slavnih razvijala se usporedno s usponom tiska, fotografije, filma i drugih masovnih komunikacijskih tehnologija (Holy i Borčić, 2025). Inglis (2010) nastanak moderne kulture slavnih povezuje s društvenim promjenama od 18. stoljeća, razvojem urbanog društva, individualizma i novih oblika javne prepoznatljivosti. Posebno važnu ulogu u institucionalizaciji promocije slavnih imao je holivudski sustav filmskih studija tijekom prve polovice 20. stoljeća. Filmske zvijezde postupno su postajale komercijalni proizvodi čiji su javni identiteti oblikovani suradnjom studija, publicista, novinara i drugih komunikacijskih posrednika. Dyer (1979) pokazuje kako filmske zvijezde nisu samo izvođači umjetničkih uloga nego i medijski konstruirane slike koje utjelovljuju društvene vrijednosti, ideologije i kulturna očekivanja. Razvojem televizije, popularne kulture i digitalnih platformi proizvodnja slavnih proširila se izvan filmske i glazbene industrije. Društvene mreže omogućile su nastanak novih kategorija slavnih osoba, uključujući influencere i internetske zvijezde, te dodatno komercijalizirale njihovu javnu prisutnost (Khamis et al., 2017).
Teorijska određenja i obilježja
Teorijsko razumijevanje celebrity odnosa s javnošću temelji se na interdisciplinarnom području studija slavnih osoba (celebrity studies), koje povezuje komunikacijske, sociološke, psihološke i kulturalne pristupe. Rojek (2001) razlikuje naslijeđenu, ostvarenu i pripisanu slavu. Ta je tipologija važna za razumijevanje različitih strategija promocije jer javni imidž slavne osobe može proizlaziti iz podrijetla, profesionalnih postignuća ili medijski proizvedene prepoznatljivosti. Turner (2010) predlaže proučavanje slavnih kroz njihovu reprezentaciju, diskurzivnu konstrukciju, kulturnu funkciju i industrijsku proizvodnju. Za celebrity odnose s javnošću osobito je važna industrijska perspektiva, prema kojoj slava nije isključivo posljedica individualnih sposobnosti nego i rezultat organiziranih komunikacijskih i komercijalnih aktivnosti. Središnje obilježje celebrity komunikacije jest komodifikacija, odnosno pretvaranje javnog identiteta, popularnosti i prepoznatljivosti pojedinca u tržišno vrijednu robu. Slavna osoba istodobno je subjekt komunikacije, komunikacijski medij i proizvod koji se promovira (Holy i Borčić, 2025). Drugi važan koncept jest parasocijalna interakcija. Horton i Wohl (1956) objašnjavaju kako medijska publika razvija privid osobne bliskosti s medijskim osobnostima, unatoč izostanku stvarnog uzajamnog odnosa. Takva emocionalna povezanost omogućuje snažnu identifikaciju, lojalnost i povjerenje, ali otvara pitanja autentičnosti i manipulacije.
Primjena u odnosima s javnošću
Celebrity odnosi s javnošću obuhvaćaju niz povezanih komunikacijskih aktivnosti usmjerenih na upravljanje javnom slikom slavne osobe. Najvažnije su stvaranje i održavanje imidža, upravljanje medijskom prisutnošću, osobno brendiranje, krizno komuniciranje te povezivanje slavnih osoba s komercijalnim i društvenim inicijativama (Holy i Borčić, 2025). Upravljanje imidžem temelji se na oblikovanju prepoznatljivog javnog identiteta koji povezuje stvarna obilježja osobe s poželjnim simboličkim značenjima. Važnu ulogu imaju vizualni identitet, odijevanje, neverbalna komunikacija, javni nastupi i strateški oblikovane životne priče. Dyer (1979) naglašava kako je imidž zvijezde složena konstrukcija različitih medijskih tekstova i reprezentacija. Posebno važan instrument promocije jest celebrity endorsement, odnosno angažiranje slavnih osoba u promicanju proizvoda, organizacija, ideja ili društvenih inicijativa. McCracken (1989) razvio je model prijenosa značenja prema kojem simboličke vrijednosti povezane sa slavnom osobom prelaze na proizvod koji promovira, a zatim na njegove potrošače. Učinkovitost takve komunikacije ovisi o vjerodostojnosti slavne osobe, njezinoj privlačnosti i usklađenosti s predmetom promocije (Erdogan, 1999; Holy i Borčić, 2025)). Upravljanje reputacijom uključuje i krizno komuniciranje povezano sa skandalima, kontroverzijama ili drugim događajima koji mogu ugroziti javni status slavne osobe. Pritom komunikacijske strategije mogu uključivati objašnjavanje, ispriku, korektivne aktivnosti ili pokušaje preoblikovanja dominantnog medijskog narativa.
Europska i regionalna perspektiva
Europski doprinos istraživanju celebrity komunikacije posebno je izražen u britanskim kulturalnim studijima i kritičkim analizama popularne kulture. Radovi Dyera (1979), Rojeka (2001) i Turnera (2010) pružaju teorijske temelje za razumijevanje povezanosti slave, medijske proizvodnje identiteta i društvene moći. U Hrvatskoj i drugim državama jugoistočne Europe celebrity komunikacija razvija se u kontekstu relativno malih medijskih tržišta, na kojima se nacionalna i regionalna prepoznatljivost često preklapaju. Promocija poznatih osoba prisutna je u zabavnoj industriji, sportu, politici i influencerskom marketingu. Regionalna posebnost očituje se i u mogućnosti da pojedinci ostvaruju znatan komunikacijski utjecaj bez globalne prepoznatljivosti (Holy i Borčić, 2025).
Suvremena perspektiva
Digitalizacija je transformirala celebrity odnose s javnošću omogućivši slavnim osobama neposrednije obraćanje publici, djelomično zaobilaženje tradicionalnih medijskih posrednika i kontinuirano upravljanje vlastitom vidljivošću. Khamis i suradnici (2017) povezuju razvoj influencerske kulture s osobnim brendiranjem i logikom samopromocije. Međutim, privid neposrednosti ne znači nužno i ravnopravnu komunikaciju. Sadržaje često oblikuju profesionalni komunikacijski timovi, a algoritamska distribucija dodatno određuje njihovu vidljivost. Umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti proizvodnje i personalizacije komunikacijskih sadržaja, uključujući virtualne influencere i sintetičke medijske identitete. Istodobno se povećavaju rizici povezani s autentičnošću, manipulacijom i gubitkom kontrole nad vlastitim digitalnim identitetom.
Kritike i otvorena pitanja
Temeljne kritike celebrity odnosa s javnošću odnose se na komercijalizaciju identiteta, manipulativno oblikovanje javnih percepcija i neravnotežu komunikacijske moći između slavnih osoba i njihovih publika. Posebno je važno razlikovati stvarnu dvosmjernu komunikaciju od simulirane interaktivnosti koja održava parasocijalnu povezanost. Profesionalni naziv odnosi s javnošću može prikriti činjenicu da je primarni cilj mnogih celebrity kampanja upravljanje percepcijom, a ne uspostavljanje uzajamno odgovornih odnosa. Otvorena ostaju pitanja zaštite privatnosti, transparentnosti komercijalnih suradnji, odgovornosti slavnih osoba za javno promicane vrijednosti te društvenih posljedica njihove nerazmjerno velike simboličke moći. Stoga celebrity odnose s javnošću treba promatrati ne samo kao specijaliziranu komunikacijsku praksu nego i kao važan mehanizam proizvodnje kulturnih značenja, ekonomskih vrijednosti i društvenog utjecaja (Holy i Borčić, 2025).
Povezane natuknice
Osobno brendiranje; Imidž; Reputacija; Propaganda; Parasocijalna komunikacija; Influencerski marketing; Krizno komuniciranje; Celebrity endorsement.
Izvori i literatura
Dyer, R. (1979). Stars. British Film Institute.
Erdogan, B. Z. (1999). Celebrity endorsement: A literature review. Journal of Marketing Management, 15(4), 291–314.
Holy, M. i Borčić, N. (2025). Propaganda slavnih. Školska knjiga.
Horton, D., i Wohl, R. R. (1956). Mass communication and para-social interaction: Observations on intimacy at a distance. Psychiatry, 19(3), 215–229.
Inglis, F. (2010). A short history of celebrity. Princeton University Press.
Khamis, S., Ang, L., i Welling, R. (2017). Self-branding, ‘micro-celebrity’ and the rise of social media influencers. Celebrity Studies, 8(2), 191–208.
McCracken, G. (1989). Who is the celebrity endorser? Cultural foundations of the endorsement process. Journal of Consumer Research, 16(3), 310–321.
Rojek, C. (2001). Celebrity. Reaktion Books.
Turner, G. (2010). Approaching celebrity studies. Celebrity Studies, 1(1), 11–20.
Preporučeno citiranje
Holy, M. (2026). Celebrity odnosi s javnošću. U PR TOMIĆ – Enciklopedija odnosa s javnošću. https://prtomic.com/hr/enciklopedija