HR · Croatian-language edition

DIZAJN U KOMUNIKACIJI (ODNOSIMA S JAVNOŠĆU)

Design in communication, design in public relations

Autor: Robert Geček

Dizajn u komunikaciji, odnosno odnosima s javnošću, proces je planiranja i oblikovanja vizualnih, tekstualnih, digitalnih i prostornih elemenata kojima se organizacijske poruke čine razumljivima, prepoznatljivima i primjerenima određenim javnostima. Obuhvaća povezivanje komunikacijskog cilja, sadržaja, vizualnog jezika, medija i korisničkog iskustva u smislenu komunikacijsku cjelinu.

Dizajn se u odnosima s javnošću ne svodi na estetsko uljepšavanje sadržaja. Njegova je funkcija organizirati informacije, usmjeriti pozornost, olakšati razumijevanje i poduprijeti značenje koje organizacija želi komunicirati. Dizajnerske odluke uključuju izbor tipografije, boja, fotografija, ilustracija, simbola, kompozicije, formata i vizualne hijerarhije. One utječu na način na koji javnosti opažaju poruku, procjenjuju njezinu vjerodostojnost i povezuju je s identitetom organizacije.

U praksi odnosa s javnošću dizajn se primjenjuje pri oblikovanju mrežnih stranica, priopćenja, publikacija, godišnjih izvješća, prezentacija, sadržaja za društvene mreže, infografika, događaja, kampanja i kriznih komunikacijskih materijala. Vizualna dosljednost tih sadržaja pridonosi prepoznatljivosti organizacije, ali njihova učinkovitost ovisi i o jasnoći, čitljivosti, funkcionalnosti i prilagođenosti publici.

Dizajn je posebno važan kada treba prikazati složene podatke ili brzo prenijeti upute. Infografika, grafikon, karta ili piktogram mogu olakšati razumijevanje sadržaja, ali mogu i navesti na pogrešan zaključak ako su podaci selektivno prikazani, vizualno iskrivljeni ili izdvojeni iz konteksta. U kriznom komuniciranju neprimjerena fotografija, pogrešan simbol, nečitljiva tipografija ili ton koji nije usklađen s ozbiljnošću događaja mogu produbiti nepovjerenje i izazvati dodatne negativne reakcije.

Odgovoran komunikacijski dizajn temelji se na istinitosti, kulturnoj osjetljivosti, zaštiti ljudskog dostojanstva i pristupačnosti. To uključuje odgovarajući kontrast, čitljiva pisma, razumljivu strukturu, alternativne opise slika i oblikovanje prilagođeno različitim uređajima i sposobnostima korisnika.

Dizajner i komunikacijski stručnjak trebaju surađivati od početka procesa. Komunikacijski stručnjak određuje cilj, javnosti, poruku i kontekst, dok dizajner te elemente pretvara u funkcionalan vizualni sustav. Kvaliteta dizajna u odnosima s javnošću zato se ne procjenjuje samo prema estetskoj privlačnosti, nego prema tome pridonosi li razumijevanju, vjerodostojnosti i kvaliteti odnosa organizacije s njezinim javnostima.

Povezane natuknice

Infografika; Komunikacijska strategija; Multimodalna komunikacija; Organizacijski identitet; Pristupačna komunikacija; Tipografija; Vizualna komunikacija; Vizualna poruka; Vizualni identitet.

Izvori i literatura

Aiello, G., & Parry, K. (2020). Visual communication: Understanding images in media culture. SAGE.

Frascara, J. (2004). Communication design: Principles, methods, and practice. Allworth Press.

Kress, G., & van Leeuwen, T. (2021). Reading images: The grammar of visual design (3. izd.). Routledge.

Lupton, E. (2014). Graphic design thinking: Beyond brainstorming. Princeton Architectural Press.

Preporučeno citiranje natuknice

Geček, R. (2026). Dizajn u komunikaciji (odnosima s javnošću). U PR TOMIĆ – Enciklopedija odnosa s javnošću. https://prtomic.com